Ejistensia Biblioteka Universidade Oriental Timor Lorosa'e ho kondisaun agora la ses hosi problemas no obstaklu oi-oin ne'ebe UNITAL atravesa iha tempu tinan barak liu ba. UNITAL la'o ho problemas oi-oin maibé sei la imprede nia vizaun, misaun, no objetivu ne'ebe konsagra ona iha statuto FUNATIL. Istória dezenvolvimentu Universidade inisia hosi ensinu superior Universidade Continental (UNICON) iha tinan 2002 ne'ebé funda hosi veteranos hirak ne’ebé mak iha inisiativu rasik hodi partisipa ba dezenvolvimentu rai ida ne’e liu hosi área edukasaun formal. Lideransa maxímu UNICON ne’ebé liderea hosi Reitór Drs. Florindo Pereira, M.Si., PhD momentu ne’ebá. UNICON ne’e rasik legaliza hosi Ministériu Edukasaun Repúblika Demokrátika ne'ebe lidera hosi Ministru Prof. Dr. Armindo Maia Ph.D, iha fulan setembru tinan 2002 iha Kampus Pantai Kelapa (Edifisiu Ministeriu Negocios Strangeiros). UNICON ejiste ho dezenvolvimentu fisiku no non-fisiku ne'ebé ita bele dehan katak, la priensi kritérius hanesan instituisaun akadémiku ida. Iha tinan 2003, Universidade Continental nakfila ba Universidade Oriental Timor Lorosa'e (UNITAL). kondisaun biblioteka momentu ne'ebá mais difisil hodi prenxe rekezitus minímu núdar ensinu superior ida. Ho espiritu servisu núdar servidor bá nasaun no rai ida ne'e, UNITAL komesa estabele no kria sistema integradu hirak ne'ebé bele suporta, kolabora, ba estabelesimentu sistema edukasional ne'ebé Ministériu Edukasaun no Ajénsia Nasionál ba Avaliasaun Akreditasaun Akadémiku hato'o.
Ho estabelesimentu sistema integradu biblioteka iha era teknolojia ida ne'e, Biblioteka Universidade Oriental Timor Lorosa'e iha mudansa no progresu ne'ebé signifikativu iha tinan 2013-2024 tanba iha ona edifisiu rasik no kompletu ho fasilidade sira seluk ne'ebé bele suporta atividade akadémiku iha UNITAL. Ho progresu hirak ne'e UNITAL iha totál kolesaun hamutuk +5000 títulu no 13310 exemprar, ho nia funsionáriu sira ho karakter kualifikadu hodi suporta servisu atendimentu iha administrasaun biblioteka. Iha períodu ida ne'e progresu biblioteka UNITAL la'o di'ak liu ona tanba utiliza ona sistema automátiku hodi jere administrasaun no kapasidade rekursu umanu ne'ebé mais kualifikadu.
Programas hotu ne’ebé instala no estabelese iha ambiente UNITAL rasik sei garante sustentabilidade administrasaun akadémiku iha tempu longo prazu. Hodi hadia jestaun no servisus ne’ebé konkretiza ona sei presija hadi’ak liu tan para bele iha sustentabilidade iha tempu naruk nia laran.
Hodi enfrenta desafius ekstenal no internal ne’ebé biblioteka UNITAL hasoru durante tinan barak nia laran, presija iha dalan estratéjiku hodi nune’e biblioteka Universidade Oriental Timor Lorosa’e hodi bele iha kontribuisaun maxímu atu fó apoiu Tri Dharma Ensinu Superior. Atu realiza planu estratéjiku hirak ne’e, ita presija formula problemas hotu liu hosi vizaun ne’ebé di’ak no visionáriu, kritíku, adaptivu, no inovatinu hodi bele atinji objetivu iha planu estratéjiku biblioteka UNITAL 2025-2030. Planu estratéjiku nia konteudu prinsipál mak oinsá bele halo formulasaun ba vizaun, misaun, objetivu, nomós programas ne’ebé hanesan matadalan servisu biblioteka UNITAL durante tinan lima (5) ba oin. Ita hotu hatene katak, hateke ba oin evolusaun globál ne’ebé sempre dezafia instituisaun hotu iha mundu. Tanba ne’e mak planu estratéjiku ida ne’e mais importante ne’ebé ita hotu presija hatene no konsidera nomós benefisia bá komponentes hotu iha ambiente akadémiku UNITAL hodi halo realiza planeamentu, implementasaun, no kontrolu programa, nomós realizasaun atividades administrasaun biblioteka ho efisiente, efikas, sinérjiku no sustentável.
Iha konjuntura ne’ebé difisil ba UNITAL ida ne’e, ne’ebé hatudu ona ba ita hotu kona-ba lideransa biblioteka ninia frajilidade, Universidade Oriental hasan devér no responsabilidade atu korrije ho lolos kona-ba programas ne’ebé lideransa biblioteka liubá halo:
Koalia kona-bá desafius ne’ebé mak biblioteka UNITAL enfrenta tanba iha mudansa ne’ebé la ses aan hosi polítika institusionál. Unidade biblioteka la la’o ho di’ak no maxímu hodi fó atendimentu ba leitores, wa’inhira laiha polítika no suportasaun orsamentu hodi koloka bá biblioteka. Tanba asuntu ida ne’e relasiona ho rekursu umanu ne’ebé fó atendimentu ba estudante hotu. Elem de ida ne’e, mudanda teknolojia informasaun mós sai hanesan desafius ne’ebé presija tau atensaun hodi solusiona. Evolusaun teknolojia ne’ebé domina bele fó influensia makás ba aspeitu hotu. Ho razaun fundamentu ida ne’e UNITAL presija adapta situasaun globál hodi bele inklina aan iha situasaun ida ne’e rasik.
2. Elaborasaun ba Planu Estratéjiku
Biblioteka sempre esforsu nafatin hodi muda nia karakteristiku atu hasae nia atendimentu iha aspeitu hotu-hotu hodi nune’e biblioteka UNITAL bele utiliza nia valores ho maxímu tuir padraun biblioteka iha munda. Signifika halo koneksaun ba biblioteka iha instituisaun seluk iha mundu hodi bele fahe no hetan informasaun liu hosi media informasaun ne’ebé agora dadauk avansadu ona. Hanesan sentru informasaun síensia no teknolojia, bibliteka UNITAL presija adapta situasaun ne’ebé ligadu ho teknolojia no informasaun ho lalais hodi nune’e labele marka pasu tanba mundu agora hotu-hotu adopta ona situasaun ida ne’ebé asesu buat hotu liu hosi media informasaun no teknolojia. Hodi hasoru problemas hirak ne’e biblioteka UNITAL presija elabora sistema integradu ida ne’ebé bele suporta atividades akadémiku mak hanesan estabelementu digital library iha ambiente UNITAL. Elaborasaun planu estratéjiku ida ne’e presija haree elementus hirak ne’ebé bele suporta mak hanesan tuir mai ne’e:
3. Objetivu Planu Estratéjiku
Planu estratéjiku biblioteka UNITAL ho nia objetivu mak hanesan tuir mai ne’e:
Benefisiu hosi planu estratéjiku biblioteka mak hanesan tuir mai ne’e:
5. Jestaun No Análiza Komponente
Prinsipiu Jestaun:
Biblioteka hanesan sentru informasaun no teknolojia, fatin hodi halo interasaun entre estudante ho estudante, estudante ho dosentes, estudante ho síensias hodi buka fontes informasaun no referénsia, nomós fatin ba halo diskusaun hodi koalia kona-bá dezenvolvimentu edukasaun no evolusaun síensia no teknolojia.
Prinsípiu hodi jere biblioteka UNITAL hanesan fó atendementu ba leitores ka estudante ho di’ak. Biblioteka UNITAL prepara servisu atendementu mak hanesan tuir mai ne’e:
Análiza komponente presija liu hosi kondisaun jerál Biblioteka Universidade Oriental (UNITAL liu hosi mekanismu evaluasaun pesoál (self Evaluation) ho nia objetivu atu hatene modelu servisu ho kondisaun biblioteka. Elaborasaun análiza haree hosi aspetu forsa biblioteka (Strength), frakeza (Weakness), oportunidade (opportunity), ameansas (Threats) ne’ebé ita bolu hanaran análiza SWOT.